Usljed globalne pandemije Korona virusa, koji se još naziva i COVID-19 granice između država kao da su nestale granice a jedina tema i zadatak čovječanstvu su postali pandemiija, odnosno obustava njenog širenja. To je ujedno i prvi put u posljednjih 100 godina da čitavo čovječanstvo ima zajednički zadatak. Usljed toga mnoge države su za veoma kratko vrijeme preduzele set mjera za prestanak širenja. Što se tiče strogosti državnih organa i institucija, naš region spada u jedne od „najstrožijih“ po pitanju sprečavanja kretanja gradjana. To je možda i test za nosioce vlasti svih država i test za njihovo ponašanje u ovom teškom vremenu.
Pored tog testa strogosti, sve države naišle su na još jedan neizbježan test. Snaga ekonomije i privrednog sistemaž. Pojedini funkcioneri su u početku virusa odmah istakli mogućnost da je pandmija i nastala da bi se usporio, odnosno obustavio privredni rast odredjenih zemalja. Odmah po pojavi virusa bilo je jasno da će isti obustavom dijela proizvodnih procesa i usljed smanjenja izvoza i uvoza bitno uticati da ekonomske situacije i prilike u svijetu. Privrednici u državama slabije ekonomske moći su već pristupili nepopularnim mjerama poput otpuštanja radne snage i slanja iste na neplaćeni godišnji odmor.[1] Jednostavno, bez intervenicije države u ovim momentima privrednici, pogotovo vlasnici malih i srednjih preduzeća ostaju na vjetrometini državnih nameta i obaveza prema radnicima. Preuzimanje tog tereta države značajno bi raseretilo i olakšalo poslovanje tih preduzeća. Ipak, praznina u poslovanju koja ostavlja deficit u budžetima ostaje vidljiva.
Svjetske berze su takodje osjetile prisustvo pandemije. Nekako paralelno sa pojavom virusa počeo je i „naftni rat“ između Saudijske Arabije i Rusije koji je spustio cijenu nafte na najniži nivo u posljednjih 20 godina.[2] No, znajući da Rusija već nekoliko godina funkcioniše u stanju izolacije, njen ekonomski sistem je manje osjetljiv. SAD, Njemačka i ostale pojedine članice EU su na probleme odgovorile tzv. paketima pomoći za koje izdvajaju dio svojih BDP.[3] Odredjene ekonomske netrpeljivosti na tržišti imeđu SAD I zemalja EU zasjenila je ova pandemija. Povećanje PDV-a robe koja je stigla iz zemalja iz EU u SAD, kao i obrnuto dodatno je produbilo već uveliko poljuljane odnose na tržištu.
Takodje što se tiče globalne ekonomse situacije, ekonomski stručnjaci su prognozirali za 2020. da će biti godina ekonomse krize, recesije i privredne stagnacije što bi moglo dovesti i do novog ekonomskog poretka u svijetu.[4] Da li će situacija oko virusa samo odložiti ta predvidjanja ili će korjenito uticati na sve ekonomske tokove, vrijeme će pokazati. Ono što je sada jasno je dodatno slabljenje EU. Čelnici Italije su najavili izlazak iz iste po stabilizaciji situacije.
Što se tiče posljedica koje je pandmija ostavila u našoj državi, one bi mogle biti nešto većih srazmjera posljedica koje je ostavila u zemljama regiona i Evrope. Još jednom se pokazala slabost Centralne banke Bosne i Hercegovine u prevazilaženju ekonomskih problema. Pojedini ugledni ekonomisti su stava da ona nema niti ulogu, niti mogućnost za ozbiljnu monetarnu intervenciju.[5] Ipak, kao veći problem ističe se da u BiH ne ndostake finansijskih sredstava, jer komercijalne banke imaju i po nekoliko milijardi maraka viška koje drže u Centralnoj banci, ali u BiH nema privrede kojoj ta sredstva mogu da plasiraju. Ono što je još jedna od mogućih intervencija CB je smanjenje obavznih rezervi komercijalnih banaka. To će povećati mogućnost kreditiranja, ali i mogućnost pojavljivanja drugih efekata. Naravno, kao i svugdje, pandemiju će na „svojoj koži“ osjetitii ugostiteljski sektor, zatim turizam, usluge, nekretnine itd. O tome sam ranije naveo kakva bi mogla biti intervencija država u smislu olakšanja njihovog poslovanja.
Ono što je kao najsnažnije odjeknulo od svih vijesti u zemlji je i nepostojanje robnih rezervi Republike Srpske. Situacije poput pandemije podrazumijevaju da se svaka zemlja mora organizovati u obezbjedjivanju osnovnih životnih namirnica za svoje stanovništvo. Upravo iz tih razloga postoje robne rezerve, koje su kao institucija u Republici Srpskoj postojale do 2017. godine. Tada je Vlada RS donijela odluku da Robne rezerve odu u stečaj.[6] Ono što je prethodilo tome je loše poslovanje. Ipak, ekonomija i privreda su u ovim momentima, odmah iza osiguranja zdravlja ljudi.
Pandmija virusa korona pored ekonomsih, naravno je ostavila i ostavlja društvene posljedice. Sistem prilagodjavanja stanovništva na vanredno stanje je u našoj državi prošao, na prijatno iznenadjenje, brže nego li u ostatku Evrope i svijeta. Predvidjano je da bi pandemija mogla biti razlog za dodatno produbljivanje izmedju socijalnih slojeva stanovništva, da bi njeno prisustvo moglo da ojača nacionalionalni animozitet i desničarski populizam. No, za sada duštveni odnosi nisu otišli u tom smijeru i moglo bi se reći da su i gradjani ovu situaciju shvatili maksimalno ozbiljno.
Odmah po proglašavanju odredbi o propisanom razmaku vidjeli smo fotografije za primjer svima iz Banja Luke. Prethodna obustava nastave u svim visokoškolskim i prosvjetnim ustanovama je bitno uticala na ponašanje gradjana, kao i odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata, kladionica, fitnes centara, teretana, izletišta itd. Naravno, uz blage poteškoće, gradjani su prihvatili i policijski čas kojeg se u dobroj mjeri i sada pridržavaju.
Ipak, kada je u pitanju proslavljanje vjerskih praznika tu je došlo do različitih mišljenja izmedju dijela stanovništva i nosilaca vlasti, tj. donosioca odluka. Vjernici su istrajali u svojoj namjeri!
Narod na ovom prostoru pamti i gore dane od ove pandemije. Ako nastavimo shvatati ozbiljnost situacije, život će nastaviti da teče uobičajenim procesom. Ako sada ostanemo kod kuće, kada se vratimo u stabilno stanje biće puniji i kafići, i teretane i izletišta nego ranije. Ako poslije pandemije „zapnemo“ za samo 5% više nego ranije u aktivnostima koje obavljamo, ako prva okupljanje poslije pandemije bude pošumljavanje ili čišćenje javne provršine, pobijedićemo, siguran sam!
Miloš Veljančić
SDS, Prnjavor
[1] https://www.blic.rs/biznis/djordevic-do-sada-je-zbog-korona-virusa-3509-radnika-ostalo-bez-posla/5qq7rzd
[2] https://rs-lat.sputniknews.com/svet/202003151122055477-forbs-naftni-sukob-rusije-i-saudijske-arabije-snazno-pogadja-americku-ekonomiju-/
[3] http://rs.n1info.com/Biznis/a581700/Paket-pomoci-u-SAD-za-saniranje-posledica-koronavirusa.html;
http://balkans.aljazeera.net/video/ekonomski-oporavak-eu-paket-pomoci-u-iznosu-od-540-milijardi-eura
[4] https://srpskainfo.com/marko-djogo-pise-za-srpskainfo-bice-krize-proci-ce-kriza/?fbclid=IwAR1WwTzgMEdJcNztLOl8dOftKdIhMCjRSBDtYtvJ3DbG1HLW9wSGOePTcyg;
https://blog.vecernji.hr/snjezana-nemec/pocetak-financijske-krize-i-globalne-recesije-do-2020-10716
[5] https://www.glassrpske.com/lat/novosti/vijesti_dana/ima-li-zivota-poslije-korone/310933?fbclid=IwAR0D8_PJIaoLzgZcy6cl4usm9VxDMch2Q53idBoQhKLNktOQ-c-Lx0w3rc4
[6] http://www.stecaj.ba/firme-u-stecaju/firma/4239/;
https://trebevic.net/republika-srpska/robne-rezerve-rs-u-stecaju/
