Svjedoci smo da je pandemija koronavirusa u mnogome izmijenila stil života i svakodnevne navike kod lјudi. Privremeno zatvaranje ugostitenjskih i trgovinskih objekata, tržnih centara i ustanova kulture navelo je preduzetnike da primjenjuju nove strategije u svom poslovanju. Pandemija je dovela cjelokupan svijet u stanje izolacije i vlasnici preduzeća su prinuđeni da svoje poslovanje prilagode mogućnostima koje pruža digitalna tehnologija. Reorganizacija poslovanja u doba pandemije koronavirusa mogla bi uveliko da utiče na način rada i nakon pandemije. Društvene mreže, onlajn trgovine i aplikacije za video komunikaciju su na ispitu na kojem u trebaju da dokažu svoju pravu vrijednost i mogućnosti.
Tržište rada se mijenjalo i prije pojave koronavirusa. Tehnološki svijet napreduje, a lјudi imaju nove potrebe koje žele da zadovolјe na što lakši i brži način. Mnoga zanimanja izumiru dok se pojavlјuju nova. Veliki broj novih zanimanja je iz IT sektora. Mladi lјudi u IT zanimanjima mogu da pronađu poslove koji će im pružiti samostalan, fleksibilan i dobro plaćen posao. Bosna i Hercegovina bi trebalo da obrati više pažnje IT industriji, da ulaže u nju i, samim tim, ublaži probleme odlaska i nezaposlenosti mladih. Vrijeme je da se kao društvo okrenemo budućnosti i tehnologiji koja nam, neminovno, dolazi sa njom.
Raditi od kuće – da li je, zaista, tako sjajno?
Poslovna putovanja i sastanci su otkazani, kupovina proizvoda i usluga koje nisu od izuzetne važnosti je opala, lјudima se preporučuje ostanak kod kuće, a preduzetnici su se našli pred pitanjem kako dalјe.
Finansijski preživjeti vrijeme pandemije, za privatna preduzeća znači digitalizovati se.
Kriza na tržištu rada zbog bolesti KOVID-19 izazvala je prinudni izlazak iz zone komfora upravama preduzeća, ali i radnicima. Privatnici su bili primorani da u kratkom roku počnu koristiti nove metode rada i savremene kanale komunikacije, a značajan dio radnika u Bosni i Hercegovini se po prvi put susreo sa biznis onlajn alatima i fleksibilnim radnim vremenom. Pomoću alata kao što je Trelo danas je vrlo lako organizovati tim, Slek nam omogućava da se razmijenjuju fajlovi i video sadržaj, a Vebeks i Skajp su nezaobilazni za video konferencije. Rad na dalјinu je jedna od metoda koja će ublažiti mobing na radnom mjestu sa kojim se naše društvo, nažalost, često suočava. Radnici su pod manjim stresom i mnogo slobodniji u svom radu.
Rad od kuće je manje produktivan nego što se očekuje. Loša organizacija rada, slaba samodisciplina i nedostatak timskog rada pokazale su se kao velike prepreke produktivnosti. Veliki broj radno sposobnih lјudi u Bosni i Hercegovini su porodični lјudi koji u kućnom ambijentu teško razdvajaju obaveze prema porodici i djeci od poslovnih obaveza. U Americi i evropskim zemlјama se već razvijaju alati koji će koristi za pobolјšanje poslovne discipline kod kuće.
Pandemija koronavirusa pokazala je veličinu jaza između obrazovanog sistema i vještina koje su sve traženije na radnim mjestima. Neformalno obrazovanje je veoma bitno i pomaže da se ovaj jaz ublaži. Ulaganje u sebe je najveća investicija. Vrijeme pandemije virusa traje sedmicama u kojima će se radnici navići na korištenje nove tehnologije i naučiti nove vještine. Onlajn alati i tehnologija koju radnici koriste u radu tokom pandemije nastaviće da se primjenjuju i kada kriza prođe. To će unaprijediti i olakšati radno iskustvo.
Obrazovanje putem digitalnih medija
Obrazovanje putem interneta je danas vrlo dostupno i svi imaju priliku da u potpunosti ispune svoje potencijale. Mlad čovjek nema opravdanje za svoje neznanje. Svaka nauka i niša ima onlajn kurseve, tutorijale i blogove na kojima stručne osobe ulaze u samu srž svoje nauke ili zanata. Nerijetko ćemo čuti da je neko samostalno otklonio kvar na svom automobilu gledajući tutorijal na jutjubu, postao profesionalni dizajner završivši kurs na internetu ili naučio plesati od kuće, jer nije imao novac za profesionalne treninge.
Profesorima bi digitalizacija olakšala posao. Više ne bi bilo potrebe da predavači bezbroj puta iste sadržaje pričaju različitim grupama učenika. Time bi oni bili odmorniji i kvalitetnije bi prenosili znanje. Jednom kvalitetno snimlјen materijal može da se reprodukuje nebrojeno puta i da dođe do ogromnog broja studenata. Studenti bi takođe mogli snimlјen sadržaj gradiva više puta odslušati ukoliko im neki dio nije jasan, što u velikim grupama na nastavi nije moguće zbog vremenskog ograničenja.
Djeca u ruralnim područjima Bosne i Hercegovine su uskraćenija u obrazovanju od djece u velikim gradovima zbog udalјenosti i, vrlo često, manje ekonomske moći roditelјa. U seoskim područjima ne organizuju se kursevi jezika, niti muzičke sekcije i sportski treninzi. Digitalizacija obrazovanja bi svima pružila jednake šanse, a jednokost bi trebalo da bude jedan od glavnih cilјeva svake pravične države. Mladi i obrazovani lјudi su budućnost, od njihovog znanja zavisi i budućnost zemlјe.
Onlajn trgovina
Za raliku od evropskih zemalјa u Bosni i Hercegovini internet kupovina nikada nije istinski oživjela. Evidentno je, međutim, da su mnogi razbili sopstvene barijere i predrasude kada su u pitanju onlajn šopovi od kada je proglašena pandemija koronavirusa. Do kupaca je nemoguće doći direktnim putem, prodaja je pala kod velikog broja firmi, a cijene dostave su snižene. Sve trgovine osim onih koje se bave prodajom esencijalnih proizvoda (apoteke, prehrambene trgovine) su privremeno zatvorene, te su građani upućeni na veb – šopove ukoliko žele da priušte nešto više za sebe i svoje domaćinstvo.
Onlajn trgovina u Bosni i Hercegovini će nastaviti da se razvija i ovo je tek početak. Građani sve više stiču povjerenje u veb- šopove i navikavaju se na „kupovinu iz fotelјe“ koja uveliko štedi njihovo vrijeme. Veliki broj kompanija koje se bave prodajom kozmetke, tehnike, bejbi opreme uvelo je onlajn prodaju proizvoda od kada su njihove poslovnice zatvorene. Smatram da ni nakon pandemije većina njih neće ukinuti ovakvu vrstu usluge.
Objekti koji se iznajmlјuju za trgovinu stvaraju veliki trošak vlasnicima, pogotovo što trebaju biti na mjestima na kojima cirkuliše mnogo lјudi. Za onlajn prodaju dovolјno je imati dobar sajt i skladište koje može biti u predgrađu, gdje su cijene iznajmlјivanja nekretnina dosta jeftinije.
Banke su dobar primjer digitalizacije usluga. Većina novčanih transakcija u banci obavlјa se digitalnim putem. Na taj način se smanjuje potreba za otvaranjem novih poslovnica, a poslovi se brže i efikasnije obavlјaju.
Kada, ipak, ne može?
Na najvećem udaru je oflajn biznis koji nije u mogućnosti da svoje usluge nudi putem interneta. Turističke agencije i ugostitelјski objekti su se našli u veoma izazovnoj situaciji pojavom koronavirusa. Oni svoje usluge gotovo nikako ne mogu digitalizovati i zavise od direktnog kontakta sa klijentima.
Države kojima ekonomija zavisi od turizma, kao na primjer Hrvatska, doživjeće velike udar. Ova situacija za sve nas treba biti primjer da ne možemo sva ekonomska očekivanja usmjeriti na jedan privredni sektor.
Par riječi za kraj
Svijet neprekidno tehnološki napreduje, inovacije nas okružuju. U poršlosti su električna struja i internet mreža bile nezamislivo čudo, a danas su naša svakodnevnica. Smatram da će u budućnosti digitalizacija ući u sve pore društava. U italijanskoj regiji Lombardija koja je teško pogođena pandemijom, roboti su počeli zamjenjivati medicinsko osoblјe. Robot ne može da se razboli i umori za razliku od čovijeka i njegova funkcija u ovim trenucima je velika.
Ljudska riječ i dodir su nezamjenjivi i ne trebamo ih se nikada odreći i zatvoriti u svoje mikrosvjetove. Robot i virtuelni prijatelј ne mogu da zamijene direktnu lјudsku komunikaciju i iskren lјudski zagrlјaj. Tehnologija i digitalizacija su, međutim, dio budućnosti koju ne trebamo ignorisati. Digitalizacija će umnogome da izmijeni naše živote, ali će nam olakšati mnoge poslove i pružiće nam veće mogućnosti. Iskoristimo ono najbolјe što nam digitalni svijet pruža. Tada ćemo i kao pojedinci, ali i kao cjelokupno društvo napredovati do neslućenih granica. Digitalno doba je ispred nas!
Jelena Kecman
Ujedinjena Srpska, BANјA LUKA
