UVOD: „BiH je primjer nefunkcionalnosti i hibridnosti jednog političkog sistema, koji sadrži mnogo nedostataka, a svi ti nedostaci čine pogodno tlo za širenje i pojavu korupcije. Nakon odslušanog prvog modula predavanja od strane predavača Local Elections Academy odlučili smo se na kritički osvrt na temu „Antikorupcija”. 

U ovom radu osvrnut ćemo se konkretno na sam fenomen korupcije u BiH, njegovo definisanje te ćemo objasniti zastupljenost koruptivnih radnji na svim nivoima vlasti, koje su to zakonske odredbe vezane za ovaj fenomen i slično.

Mišljenja smo da bi suzbijanjem korupcije bio riješen niz sistemskih problema koji opterećuju bh društvo; između ostalog nezaposlenost, siromaštvo, “odlijev mozgova”, nestabilnost političkog sistema, netransparentnost u radu svih institucija itd.

Ključne riječi: korupcija, antikorupcija, Bosna i Hercegovina u borbi protiv korupcije.

Iz samog etimološkog značenja pojma korupcija (lat. Corruptio- pokvarenost, podmitljivost, potkupljivost, izopačenost) možemo razumjeti o kakvom fenomenu je riječ. Najjednostavnije rečeno korupcija se shvata kao svaka zloupotreba službenog položaja, dok se u praktičnom smislu korupcija poistovjećuje sa primanjem mita od strane osobe koja prima poklon ili bilo koju drugu korist.

Tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Ismet Šuškić u svom djelu „Borba protiv korupcije” nudi nekoliko definicija korupcije, izdvojit ćemo sljedeću:

“Pod korupcijom se označava odnos dva lica u kome oni nedopuštenim i zabranjenim postupanjem, kršeći pravne i moralne norme povrijeđuju javni interes i uzrokuju destrukciju povjerenja u funkcionisanju pravne države i njenih organa.“

Ovaj zadnji dio rečenice nam ukazuje jednu veoma važnu posljedicu gdje učestalost i zastupljenost korupcije stvara nepovjerenje u institucije vlasti, a samim time vodi destrukciji političkog sistema u cjelini.

Također prema mišljenju ovog autora postoje dva osnovna oblika korupcije:

1. Korupcija na najvišem nivou vlasti koja omogućava pojedincima da mijenjaju zakone prema svojim potrebama
2. Administrativna korupcija kroz neograničenu moć odlučivanja
3. Ulična korupcija
4. Sudska korupcija
5. Politička korupcija

U konkretnom primjeru BiH unutar krivičnog zakonodavstva BiH korupcija ie definisana u Krivičnom zakonu BiH; Glava XIX ( Čl.217-229) i to:

• Primanje poklona i drugih oblika koristi
• Davanje poklona i drugih oblika koristi
• Primanje nagrada ili drugih oblika koristi trgovinu uticajem
• Zloupotreba položaja ili ovlaštenja
• Pronevjera u službi
• Prevara u službi
• Nesvjestan rad u službi
• Posluga u službi
• Krivotvorenje službene isprave
• Protivzakonita naplata i isplata [1]

Zatim  postoji nekoliko zakonskih akata kojima se u različitim oblastima reguliše korupcija:

• Zakon o sukobu interesa
• Zakon o javnim nabavkama
• Zakon o sprečavanju pranja novca
• Zakon o zaštiti svjedoka
• Zakon o finansiranju političkih stranaka
• Zakon o slobodnom pristupu informacijama.

 

Također Zakoni o lokalnoj samoupravi u F BiH i RS sadrže odredbe koje se tiču zloupotrebe položaja i ovlaštenja službenika, kao i nespojivosti.

Širok je spektar prisutnosti korupcije u BiH; od institucija vlasti pa sve do obrazovnog i zdravstvenog sistema.

Korupcija vrši snažan uticaj na cjelokupni politički sistem BiH kroz:

• Institucionalizaciju,
• Preko političkih institucija,
• Kroz političke partije,
• Kroz složenu administrativnu strukturu.

 

Naravno, sve to je uzrokovano nizom faktora: najprije kroz stub očuvanja pravičnosti i zaštite zakona koji je, nažalost nepravičan i sklon koruptivnim radnjama, a to je pravosudni sistem, zatim sam proces tranzicije kroz koji prolazi postkomunistička BiH, izrazito mlada demokratija sama složenost političkog sistema, siromaštvo i nezaposlenost , kao i odsustvo vladavine zakone. Naravno, kao što su naveli pojedini predavači postoji jedna činjenica koja doprinosi stanju korupcije da bude dominantna matrica zapošljavanja, riješavanja problema a to je svijest, odnosno politička kultura i sklonost ka lakšim metodama ostvarivanja ciljeva kroz različite vidove zloupotrebe položaja, podmićivanja, nezakonitih plaćanja i sl.

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je za 2019. godinu ocijenjena sa 36, na skali od nule do 100, što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se CPI temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

Na rang listi Indeksa, koju je objavio Ured Transparency international Bosna i Hercegovina je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i, zajedno s Kosovom, zauzela 101. poziciju od 180 država.

Međutim, koji su stvarni razlozi za tako lošu sliku stanja bh.društva?

Naime, prijavljivanje korupcije možemo posmatrati kao obavezno, onda kada je riječ o službenicima i drugim licima u organima vlasti koji su zakonski obavezni da prijave svako djelo ili sumnju povezanu sa korupcijom. Većina ih to ne radi iz razloga jer često bivaju suočeni sa otkazima, prijetnjama, ucjenama, iznudama novca i sl. S druge strane građani i građanke BiH imaju fakultativnu obavezu da prijave korupciju, što znači moralnu, odnosno nisu zakonski obavezni da prijave djelo povezano sa korupcijom.

Građani to ne čine jer: ne posjeduju  znanja kome i kako da prijave, nemaju  volje, imaju strah da će se razotkriti njihova imena.

Građani mogu da se obrate: usmenim/pismenim putem, online ispunjavanjem obrasca, putem besplatnog telefona ili lično: APIK-u SIPI, bilo kojoj policijskoj stanici, Graničnoj policiji BiH, TI BIH, te ostalim institucijama nadležnim za spriječavanje korupcije. Sve ove organizacije imaju transparentnu dostupnost informacija na svojim internet stranicama, online obrasce, opis nadležnosti, brojeve telefona za prijavu korupcije.

U BIH postoji 14 tijela, odnosno institucija u čijim je nadležnostima   sprječavanje korupcije.

Međutim, ta tijela imaju vrlo ograničenu nezavisnost, nemaju naredobovan karakter, često članove takvih tijela   biraju vlade biraju članove, a što je samo po sebi kontradiktorno.

Tema korupcija u BiH  je nedovoljno zastupljena u servisima javnog informisanja, vlasti sporo provode strategije i planove antikorupcijskih tijela, također ta tijela nemaju dovoljan autoritet prema institucijama vlasti. Sljedeća stvar koja bi bila relevantne za riješavanje problema korupcije na nivou BiH jeste izmjena Izbornog zakona BiH, jačanje procesa nadgledanja izbornog procesa, edukacija građana o prijavi ucjena, krađa, nepravilnosti, kao i generalno edukacija svih slojeva društva o prijavi korupcije.

[1] * Opširnije vidjeti : Krivični zakon BiH- integralni tekst ( Službeni glasnik BiH br 3/2003)

 

Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

#USAID #USAIDBIH #IOMBIH #PerpetuumMobile